Giacomo Puccini: La Bohème
„La Bohème” strastvena ljubavna priča za sva vremena o mladim umjetnicima iz Pariza sa pravom se smatra jednom od najpoznatijih opera na svijetu. Posjeduje sjajnu mogućnost da ostavi moćan prvi utisak i da otkrije prethodno neprimjećene bisere nakon desetina gledanja. Na prvi pogled, „La Bohème” je jasna slika radosti i tuge, ljubavi i gubitaka, kada se dublje uđe u nju, otkriva nam bitne emocije koje su skrivene u površnim stvarima i svemu onome što predstavlja svakodnevni život. Nakon uspjeha „Manon Lescaut”-a koji je doživio tri godine prije, opera „La Bohème” je odredila Puccini-ja kao vodećeg italijanskog kompozitora opere njegove generacije.
Libreto smješta radnju u Pariz, oko 1830. godine. Ovo mjesto nije nasumično odabrano već ogleda probleme i brige određenog mjesta i vremena. Nakon revolucije i rata, francuski umjetnici su izgubili tradicionalnu podršku aristokratije i crkve i bili su očajni u potrazi za novim izvorima prihoda. Nastajući buržuji su prihvatili na sebe teret da brinu o umjetnicima a zauzvrat su dobili nepoštovanje. Potom se priča centrira oko samosvjesnih mladića koji se bore sa društvom, osjećajući se iznad pravila buržuja i izražavajući svoju nezavisnost načinom govora i oblačenja. Boemski ambijent ove opere je jasno prepoznatljiv u svakom modernom urbanističkom centru. „La Bohème” opisuje ovaj etos u svojim najranijim danima.
- Dirigent ALBERTO VERONESI
- Režija, scenografija i svijetlo ANDREA TOCCHIO
- Dirigent hora FRANCESCO BARBAGELATA
- Asistent reditelja SILVIA ALÙ
- Asistent reditelja DUŠANKA BELADA
- Kostimograf LINA LEKOVIĆ
- Korepetitor MARIJA MITROVIĆ
- Korepetitor DAVOR NOVAK
- Prevodilac NIKOLINA ČANOVIĆ
- Dirigent Dječjeg horaSAŠA BARJAKTAROVIĆ
- Producent JELENA MILOŠEVIĆ
ULOGE
- Rodolfo – Ragaa Eldin, tenor
- Mimì – Ivana Čanović, sopranistkinja
- Marcello – Marko Kalajanović, bariton
- Musetta – Olivera Tičević, sopranistkinja
- Schaunard – Daniele Caputo, bariton
- Colline – Davide Mura, bass
- Benoît/Benoa, Alcindoro/Alčindoro i Doganiere/Carinik – Almir Muratagić, bass
- Sergente – Filip Miladinović, bass
- Parpignol – Bakir Memešević, tenor
- Bimbo – Anja Jestrović
- Mimi (cover) – Maja Zanata
- Musetta (cover) – Anđela Jovićević
CRNOGORSKI SIMFONIJSKI ORKESTAR
- Prve violine: Sladjana Mijović, Milan Jović, Eleonora Nikolić, Olga Vujčić, Tamara Krivokapić, Sanda Sekulović
- Druge violine: Katarina Pavlović, Milena Rajković, Tanja Jovović, Viktorija Vujić
- Viole: Uroš Lapčević, Vanja Drašković, Đordje Panijan, Krsto Cerović
- Cella: Dmitrij Prokofjev, Vladimir Drobnjak, Darko Kolanda
- Bas: Zoran Zakrajšek
- Flaute: Marija Đurđević – Ilić, Tamara Knežević – Kovač, Ivanka Muhadinović
- Oboe: Mina Novović, Irina Samardžić, Ivana Dakić
- Klarineti: Petar Garić, Damjan Begović, Anton Melnikov
- Fagoti: Antonio Nasevski, Georgi Kalajdjiev
- Horne: Ana Abramović, Gordana Stojnić, Katarina Popović, Maša Tulić
- Trube: Aleksandar Arsić, Sava Rajković, Sara Lakičević
- Tromboni: Dejan Ljujić, Seida Kučević, Meša Kerović
- Harfa: Branka Pajović
- Timpani: Srđan Palačković
- Perkusije: Slaven Ljujić, Milorad Balić, Nevena Đorđević
LA BANDA
- Piccole: Marija Sinđić, Nora Stošić
- Trube: Bojan Drobnjak, Andrea Nikolić
- Doboš: Nevena Đorđević
HOR
- SOPRANI 1: Milica Žižić, Lorena Janković, Ivana Pekić, Jovana Bulatović, Sara Labib, Antonia Vučinović, Kristina Perković
- SOPRANI 2: Ksenija Lukić, Aleksija Mihailović, Lola Stanišić, Emilija Laković, Ljubica Mirković, Mikica Mirković
- TENORI 1: Bakir Memešević, Neven Miličević, Adnan Rekić, Eldar Alajbegić, Bakir Samardžić
- TENORI 2: Matija Pavličić, Luka Dudić, Vasilije Vujadinović, Matija Bulajić
- BASS 1: Sava Dabanović, Jovan Spalević, Filip Miladinović, Dragan Radulović
- BASS 2: Jovan Dabović, Emil Novak, Vuk Sandić
DJEČJI HOR
- Anja Jestrović, Daša Ražnatović, Iva Dedić, Anja Dedić, Jovan Cvijanović, Kalina Jovanović, Maja Petrić, Mara Lopičić, Petra Džudović, Sara Alković , Tamara Vasiljević, Hana Sošić
STATISTI
- Momir Mirotić, Marko Novaković, Marko Kažić
PRVI ČIN
Pariz, oko 1830. godine. U mansardi koja se nalazi u Latinskoj četvrti, osiromašeni umjetnik Marčelo i pjesnik Rodolfo pokušavaju da se ogriju na Badnje Veče bacajuci u šporet stranice Rodolfove nove drame. Ubrzo se vraćaju njihovi cimeri: Kolin- filosof i Šonar- muzičar. Šonar donosi hranu, ogrijev i novac koji je zaradio radeći kod ekscentričnog plemića. Dok se raduju zbog neočekivanog bogatstva, kod njih dolazi kućevlasnik Benoa da uzme stanarinu. Nakon što su ga napili, prijatelji ga nagovaraju da priča o svojim preljubama, potom ga izbacuju napolje rugajući mu se kako je nevjeran svojoj ženi. Dok se ostali upućuju u Momus kafe, Rodolfo ostaje da završi članak, uz obećanje da će im se pridružiti kasnije. Neko ponovo kuca na vrata- lijepa komšinica Mimi čija se svijeća ugasila na stepeništu. Dok je ulazila u stan, najednom joj je pozlilo. Rodolfo joj daje gutljaj vina potom je prati do vrata i pali joj svijeću. Mimi shvata da joj je ispao ključ kada se onesvijestila i dok ga njih dvoje traže, obje svijeće su se ugasile. Rodolfo nalazi ključ i stavlja ga u džep. Pod mjesečinom, uzima Mimi za ruku i priča joj o svojim snovima. Ona priča o svom usamljenom životu u potkrovlju, o tome kako veze cvjetove i raduje se proljeću. Rodolfovi prijatelji dozivaju napolju, pozivajući ga da im se pridruži. On odgovara kako nije sam i da će uskoro sići. Srećni što su pronašli jedno drugo, Mimi i Rodolfo odlaze, ruku pod ruku ka kafeu.
DRUGI ČIN
Čuje se vika uličnih prodavaca blizu kafea Momus, Rodolfo kupuje Mimi kapicu i upoznaje je sa svojim prijateljima. Marčelova bivša ljubav, Muzeta, najednom ulazi u pratnji starijeg ali bogatog gospodina Alčindora. Nered koji se stvarao dostiže vrhunac kada, želeći da privuče Marčelovu pažnju, Muzeta počinje glasno da pjeva. Nakon što je poslala Alčindora da joj kupi novi par cipela, Muzeta se konačno baca Marčelu u naručje. Dok vojni orkestar prolazi pored lokala, prijatelji se pridružuju veseljacima.
Pauza (15 minuta)
TREĆI ČIN
U zoru na kapiji d’Enfer, prolazu na kraju Pariza, carinski službenik propušta zemljoradnice u grad. Dolazi Mimi, u potrazi za mjestom gdje sada žive Marčelo i Muzeta. Kada se slikar pojavio, ona mu priča o nevolji koja je snašla zbog Rodolfove pretjerane ljubomore. Izjavljuje da bi bilo najbolje da se raziđu. Kako Rodolfo izlazi iz gostione, Mimi se skriva u blizini. Rodolfo govori Marčelu da želi da ostavi Mimi, za šta krivi nju jer flertuje. Pritisnut da navede pravi razlog, on priznaje, i govori da njena bolest može samo da se pogorša u siromaštvu kojem su okruženi. Preplavljena osjećanjima, Mimi izlazi da pozdravi svog ljubavnika. Čuvši Muzetin smijeh, Marčelo ulazi u gostionu. Dok se Mimi i Rodolfo prisjećaju proteklih srećnih dana, Marčelo se vraća sa Muzetom svadjajući se zbog toga što je koketirala sa mušterijom. Jedno drugom upućuju uvrede i razilaze se a Mimi i Rodolfo odlučuju da ostanu zajedno do proljeća.
ČETVRTI ČIN
U mansardi, nakon nekoliko mjeseci, Rodolfo i Marčelo, sada bez svojih ljubavi, razmišljaju o svojoj samoći. Kolin i Šonar donose siromašan obrok. Da bi se oraspoložili, njih četvorica počinju da plešu i da se igraju duela. U jeku zabave koja je u toku, odjednom ulazi Muzeta govoreći kako je Mimi napolju, suviše slaba kako bi se popela. Dok Rodolfo pritrčava u pomoć, Muzeta objašnjava kako je Mimi molila da je odvedu kod Rodolfa da umre. Smjestili su je udobno na krevet dok Muzeta pita Marčela da proda njene mindjuše kako bi kupili lijek i Kolin odlazi da založi svoj kaput. Sami, Mimi i Rodolfo se prisjećaju svojih susreta i prošlih srećnih dana ali ona ima jak napad kašlja. Kada su se ostali vratili, Muzeta pruža Mimi muf kako bi zagrijala ruke i Mimi polako pada u nesvijest. Muzeta se moli za Mimi ali je previše kasno. Prijatelji shvataju da je umrla i Rodolfo pada u očaj.
