U petak premijera predstave “Princeza Ksenija od Crne Gore“; Omaž pozorišnom činu

Predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore“ – Izgnanička tugovanka doma Petrovića, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, premijerno će biti izvedena u petak, 7. februara na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati, odnosno u ponedjeljak, 10. februara u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” u istom terminu. Reprizna izvođenja su 8. februara (Podgorica) i 11. februara (Cetinje).

Umjetnička direktorica Crnogorskog narodnog pozorišta Vesna Vujošević Labović podsjetila je da je predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore” jedna od najizvođenijih u istoriji crnogorskog pozorišta, te da je odigrana 159 puta. Ona je ukazala da nova inscenacija ovog komada, nakon trideset godina, u saradnji Crnogorskog narodnog pozorišta i Kraljevskog pozorišta “Zetski dom”, značajno doprinosi obogaćivanju repertoara i njeguje domaću dramsku baštinu oba narodna pozorišta.

“Porodična drama nalik antičkoj tragediji. Svedeno, duboko, potresno, suzdržano, bolno i dostojanstveno kako i priliči jednoj autohtonoj kraljevskoj porodici. Ali i prkosno, u stalnoj potrazi za onim čega više nema, daleko od ognjišta. U borbi neprestanoj sa samim sobom. Nevidljivi okovi opominju. Cijeli život, a i više od toga stane pod mekanu ešarpu princeze Ksenije, otkrivajući po ko zna koji put njen značaj u našoj istoriji i kulturi. Matematički precizan mizanscen, utemeljeni odnosi i pretapanje planova daje predstavi višestruki sloj značenja, a svaka izbrušena glumačka partitura prebacuje rampu i stiže tačno do nas  – da nas otrijezni, zapita, oplemeni”, kazala je Vujošević Labović.

Radmila Vojvodić, autorka komada i rediteljka “Princeze Ksenije od Crne Gore”, kazala je da istoimena predstava prije trideset godina i ova sada zavise od duha vremena u kojem nastaju.
“U stvaralačkom procesu pošli smo od toga da je nužno da i njegovu političnost tražimo u aktuelnom vremenu. Našli smo se i u izazovu kada je posrijedi omaž jednom  pozorišnom činu, s obzirom na to da za nama stoji jedna predstava koja je ostavila traga. Taj omaž pozorištu stoji u čitanju ovog komada”,  poručila je Vojvodić.
Ona je ukazala da su “preispitujući istoriju dolazili do aktuelnosti”.
“Ostajemo, čini se, jednako zapitani nad tim trajućim vremenom usuda malih naroda egzilima, unutrašnjim egzilima malih naroda i kultura”, navela je ona.

Jednu od od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze, koja je premijerno izvedena u “Zetskom domu” na Cetinju 1994, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997, sada nam u novoj inscenaciji donosi odlična glumačka ekipa: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Marković, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Nada Vukčević i Lazar Đurđević.

Dramaturg predstave je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović. Urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.

Dramaturg Božo Koprivica kazao je da je ovo je potpuno nova predstava, da se u njoj rađaju strast, ljubav, tišina, dok je kompozitor Žarko Mirković istakao da je kao saradnik naučio šta znači disciplina, posvećenost i vjera u tekst i rediteljski rukopis.

Glumica Varja Đukić koja je u praizvedbi igrala mladu Kseniju, a trideset godina kasnije igra Kseniju u osamdesetoj godini, kaže da je ovo za nju posebno iskustvo.
“Ono što je dragocjeno je jedna vrsta naše upitanosti kako ćemo u publici osjetiti ovaj sada novi nivo u odnosu na ono ranije. Mislim da će publika zaista dobro reagovati”, kazala je Đukić.

Proba, strah, odgovornost riječi su kojima glumica Ana Vučković opisuje proces rada, ukazujući da je srećna i zahvalna na povjerenju koje je dobila.

“Naša Ksenija, naša luča, osjećaj čovječnosti, dužnost prema domovini”, kazala je Vučković.

Da se na predstavi radilo predano i dugo kaže glumac Izudin Bajrović, uz poruku da su svi bili svjesni  odgovornosti prema istorijskim ličnostima i događajima kao i prvobitnoj uspješnoj predstavi.

Glumac Aleksandar Radulović podsjeća da je pozorište institucija koja nam omogućava da preživljavamo trenutak.

“U pozorištu imamo ostrvo koje nam daje mogućnost da vas pozovemo da dođete čamcima ili brodovima, a i mi da pokušamo da učimo i da bez straha pustimo da prevaziđemo trenutak koji je težak”, navodi Radulović, siguran da će publika uživati u novoj predstavi.

Zadovoljna i ponosna što je dio tima, glumica Jelena Laban kaže da je glumački, umjetnički i srcem uspjela da se poveže sa tekstom jer, kako navodi, svaki put ima potrebu da stvara neke nove asocijacije i da se povezuje.

Glumac Slobodan Marunović kaže da je jedno novo vrijeme ponovo vaskrsnulo ovu predstavu, te da je pozorište ponovo imalo potrebu da dramu koja se dogodila devedesetih prikaže novim generacijama iz jednog novog kritičkog ugla na sve što se dogodilo.

“Ova predstava se bitno razlikuje u polazištu od one predstave kada je komentarisala vrijeme u kojem je nastala. Ta predstava je, u ono vrijeme, jako odjeknula ne samo kod publike već i kao sociološki fenomen u vremenu buđenja ljudi na ovim prostorima. Ona je bila most u povezivanja prostora bivše Jugoslavije. U to vrijeme je imala tako veliki broj izvođenja”, kazao je Marunović.

Glumac Dušan Kovačević smatra da je Radmila Vojvodić mudro i u pravom trenutku napisala ovu dramu.
“Ova predstava je nasušno potrebna i u ovom vremenu, kada se gubimo i identitetski i ne znamo kakvo smo društvo postali. Primarna tema predstave je raspad jedne porodice sa jasnom porukom da porodicu trebamo čuvati, a samim tim i zemlju i naciju”, rekao je Kovačević.

Glumac Lazar Đurđević kaže da osjeća ogromnu zahvalnost što je dio projekta i da je puno naučio radeći sa tako dobrom ekipom.

Više informacija o aktivnostima nacionalnog teatra dostupno je na veb-sajtu www.cnp.me, društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.

Dobrodošli u 71. sezonu Crnogorskog narodnog pozorišta.