Preksjutra se obilježava Svjetski dan pozorišta

Crnogorsko narodno pozorište obilježiće u četvrtak, 27. marta Svjetski dan pozorišta promocijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić u Press sali u podne, a potom izvođenjem istoimene predstave na Velikoj sceni u 20 sati.

Prije početka predstave, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta, glumica Ana Vujošević pročitaće poruku koju je za Svjetski dan pozorišta ove godine uputio istaknuti grčki autor i pozorišni reditelj Teodoros Terzopulos (Theodoros Terzopoulos):

“Može li pozorište čuti poziv za pomoć koji nam naša vremena upućuju u svijetu osiromašenih građana, zaključanih u ćelijama virtuelne stvarnosti, ukopanih u svoju privatnost koja ih guši? U svijetu robotizovanih života unutar totalitarnog sistema kontrole i represije na svim poljima života?

Da li je pozorište zabrinuto zbog ekološke destrukcije, globalnog zagrijavanja, masovnog gubitka biodiverziteta, zagađenja okeana, topljenja glečera, sve češćih šumskih požara i ekstremnih vremenskih nepogoda? Može li pozorište da postane aktivni dio ekosistema? Pozorište već godinama svjedoči uticaju čovjeka na planetu, ali ne nalazi način da se suoči s ovim problemom.

Da li je pozorište zabrinuto zbog stanja svijesti koju oblikuje 21. vijek u kojem se ljudima manipuliše zbog političkih i ekonomskih interesa, uz pomoć medija i kompanija koje oblikuju mišljenje? Društvene mreže, koliko god da olakšavaju komunikaciju, postale su njen veliki alibi, jer pružaju potrebnu sigurnu distancu od Drugog? Sveprožimajući strah od Drugog, drugačijeg, Stranca, dominira našim mislima i djelima.

Može li pozorište funkcionisati kao radionica za suživot različitosti, ne zanemarujući krvareću traumu? Krvareća trauma nas poziva da rekonstruišemo mit. I, riječima Hajnera Milera: „Mit je agregat, mašina kojoj se uvijek mogu priključiti nove i različite mašine. On prenosi energiju sve dok rastuća brzina ne eksplodira u kulturnom polju”, a ja bih dodao – i u polju varvarstva.

Mogu li reflektori pozorišta osvijetliti društvenu traumu i prestati da zavaravajuće osvjetljavaju sami sebe? Pitanja koja ne dozvoljavaju konačne odgovore, jer pozorište postoji i opstaje zahvaljujući neodgovorenim pitanjima. Pitanja koja pokreće Dionis, prolazeći kroz svoje rodno mjesto, orkestar antičkog pozorišta, i nastavljajući svoje tiho izbjegličko putovanje kroz ratne pejzaže, danas, na Svjetski dan pozorišta.

Pogledajmo u oči Dionisa, ekstatičnog boga pozorišta i mita, koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost, dijeteta dvaput rođenog – od Zevsa i od Semele, nosioca fluidnih identiteta, ženskih i muških, gnjevnih i blagih, božanskih i životinjskih, na granici između ludila i razuma, reda i haosa, akrobate na granici života i smrti.

Dionis postavlja suštinsko ontološko pitanje: „O čemu se tu zapravo radi?“ – pitanje koje stvaraoca podstiče na sve dublje istraživanje korjena mita i mnogostrukih dimenzija ljudske enigme.

Potrebni su nam novi načini pripovijedanja usmjereni ka njegovanju sjećanja i oblikovanje nove moralne i političke odgovornosti, kako bismo izašli iz višestruke diktature savremenog srednjeg vijeka.“

27. mart – Svjetski dan pozorišta širom svijeta obilježava se od 1962, dok na poziv Međunarodnog teatarskog instituta – I.T.I. svake godine poruku upućuje pozorišna ličnost izuzetne inostrane reputacije.

Teodoros Terzopulos je grčki reditelj, pedagog, pisac, osnivač i umjetnički direktor Attis pozorišta, pokretač Pozorišne olimpijade i predsjednik Međunarodnog komiteta Pozorišne olimpijade.

Razvija koncept pozorišta kroz tehnike dionizijskog zanosa kako bi otkrio nevidljivo i nesagledivo. Njegov pristup ističe tragične dimenzije teatra, dajući glas pozorištu koje se rađa iz dubina. Ovaj neobični pristup, koji prkosi svakoj akademskoj kategorizaciji, posjeduje sopstvenu autonomiju. Njegovu metodu ne karakteriše samo rad na antičkoj grčkoj tragediji već i na raznovrsnim poetskim tekstovima. Putujući svijetom više od četrdeset godina, neumorno istražuje ljudske vizije i njihovu istoriju, usmjeravajući se na susret sa Drugim, u kojem prepoznaje sebe. Tokom proteklih 40 godina, Terzopulos i Attis pozorište izveli su 2300 predstava na najprestižnijim međunarodnim festivalima i scenama širom svijeta.

Terzopulos je osmislio i utemeljio jedinstvenu glumačku metodu, koja se sastoji od niza fizičkih i glasovnih vježbi usmjerenih na razvoj osnovnih elemenata glumačke prakse. Njegov metod i pristup antičkoj grčkoj tragediji predaju se na više od trideset akademija dramskih umjetnosti, instituta i odsjeka klasičnih studija širom svijeta.

Njegov metod i rad detaljno su proučavali istaknuti pozorišni istraživači, a objavljene su knjige na grčkom, engleskom, njemačkom, kineskom, turskom, ruskom, poljskom, korejskom, mandarinskom, italijanskom, francuskom, mađarskom, gruzijskom, španskom i arapskom jeziku. Knjiga o njegovoj metodi, pod nazivom „Povratak Dionisa“ (The Return of Dionysus), objavljena je 2015. godine i do sada je prevedena na 15 jezika.

Ponosni prijatelj CNP-a u 2025. godini Crnogorska komercijalna banka.

Prevod s grčkog na engleski: Yiola Klitou / Cyprus Centre of I.T.I.

Prevod s engleskog na crnogorski: Dina Mujević / CNP

Izvori/foto: I.T.I.